|
|
Ekološki pokret Zelenkovac Napisao Borislav Janković Ekološki pokret Zelenkovac je nevladina i neprofitna organizacija koja je nastala u zapadnom dijelu Republike Srpske, ali je registrovana i radi u čitavom regionu Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti su bazirane na praćenju i poboljšanju radne i životne okoline čovjeka, zaštiti i poboljšanju flore i faune, kao i razvoju bolje ekološke svijesti kod mladih ljudi, koji su ključni faktor za razvoj zdravog društva. Ekološki pokret je nastao 1997. kao rezultat stvarne potrebe za zaštitom okoline, i predstavlja jedinu organizaciju te vrste u ovom području. Pokret je registrovan pod rednim brojem 111/98 u banjalučkom sudu. Osnivači pokreta su ljubitelji prirode okupljeni oko umjetničke galerije, u kojoj postoji otvoreni prostor namjenjen za sve umjetnike i ljubitelje prirode. Ova galerija uz bogatu kolekciju umjetničkih dijela, etnografskih i kulturnih sadržaja, ima u svom okruženju autentične male drvene kuće, mlinove, viseće mostove, osmatračnice i kamine koji su napravljeni od strane članova ekološkog pokreta Zelenkovac. U okruženju neizmjerne ljepote sa svim uslovima potrebnim za kreativan posao i odmor, nastao je i djeluje Ekološki pokret Zelenkovac. Ekološke akcije
Đurđevdanski sastanak Tradicionalno okupljanje naroda i redovna sportsko zabavna manifestacija, povodom praznika rada i narodnog praznika Đurđevdana. Manifestacija simbolizuje dolazak ljeta, glorifikuje prirodu, razvija takmičarski i sportski duh kod mladih. Mladi se takmiče u drevnim i zaboravljenim sportskim disciplinama, kao sto su; rvanje slobodnim stilom, puzanje uz drvo, trčanje kroz šumu, bacanje kamena s ramena, prelazak preko brvna, igra valise ili klisa i druge. U zabavnom dijelu nastupa adekvatna estradna grupa a tom prilikom budu promovisani i drugi sadržaji Eko Zone Zelenkovac Prvi buket Zelenkovca U ljetnjem periodu, mjesec juni, Eko Zona Zelenkovac, obiluje raznovrsnim cvijećem. Djeca i odrasli učestvuju u nagradnom takmičenju. Tih dana Zelenkovac je prepun cvijeća, kako na livadama i proplancima, tako i u rukama djevojčica, djevojaka, majki i baka. Nestvrana ljepota, tako, postaje stvarna. I to naša. Pažnja, Pažnja ! Napisao Borislav Janković Strašna vijest... Doznali smo, ovih dana, iz pouzdanih izvora, da je grupa biznismena odlučila da gradi TRI VISKOE BRANE na kanjonu u gornjem toku Rijeke Sane. Predviđeno je da se jedna brana postavi na Medljanci i tako presječe put Ribnik-Vrbljani-Medna-Mrkonjić Grad. Akumulacija bi potopila kanjon i dio plodne ravnice u selu Okandžije. Druga brana bi potopila Gornji Kanjon, do samih izvora, ugrožavajući izvorište i normalni podzemni nivo vode. Treća brana bi bila postavljena u Tukovima u selu Slatina, opština Ribnik te bi potopila Donji Kanjon, Stari Grad Prizren i sve do plodnog ravničarskog zemljišta u Donjim Vrbljanima. Na prostoru između Gornjeg i Donjeg Kanjona, kroz Donje Vrbljane, Sana bi bila provedena kroz ogromne betonske cijevi, te je u ovom dijelu nebi ni bilo na površini na svom koritu. Ko to radi ? Grupa biznismena iz Španije i Njemačke uz pomoć nekolicine domaćih inžinjera / sva imena će biti objavljena / i uz uporište u Vladi RS, za neznatna sredstva kupuju koncesije uz želju da na lak način pribave ličnu korist. Šta bi se tad desilo ? • Sela Vrbljani, Okandžije, Medna, Slatina i Pecka bi bili odsječeni od svijeta i za kratko vrijeme bi zauvijek opustjeli. • Bio bi uništen ogromni riblji fond. • Zauvijek uništen biljni i životinjski svijet oko ovih rijeka. • Potopljeno plodno zemljište . • Uništem ogroman stočni fond. • Poremećena vjekovna geološka podzemna struktura. • Promjena klime u širem regionu, čije bi se posljedice osjećale čak i u susjednim državama a naročito u Hrvatskoj. • Naselja nizvodno; Ribnik, Previja, Velečevo, Ključ, Sanski Most bi živjeli u stalnoj prijetnji od vodene stihije. Zašto još ovo nije dobro ? Nije tačno da bi ove brane donijele zajednici i stanovništvu napredak i prosperitet. Korist od ovog projekta bi imao samo koncesionar i potkupljeni domaći izdajnici. Zašto su neki od njih (ranije obavješteni) već pokupovali zemlju od seljaka,( oko kanjona i u njemi) i to onu zemlju koja je nepristupačna i neobradiva? Energija bi bila izvožena bez mogućnosti kontrole naplate Zajednica nebi osjetila korist, kao što ni danas ne osjeća. Dobar primjer je najniža domaća penzija koja se isplaćuje upravo u Mrkonjić Gradu, iznosi 1 marka i 50 feninga, a dvije trećine proizvodnje električne energije se danas izvozi. Zapošljavanje nebi uopšte bilo kao što se obećava. Vlasnik / čitaj koncesionar i domaći akcionari/ bi zaposlili svega 5 do 6 ljudi na ovom ukupnopm projektu. Kako bi bila postavljena nova tehnika sa kompijuterskim upravljanjem, uopšte nebi bilo potrebe za većim brojem radnika. Elektroprivreda je trenutno opterećena velikim organizacionim problemima, gubicima, rasipanjem, aferama, pronevjerama i slično, tako da je društveno potpuno apsurdno graditi novo postrojenja, već je potrebno riješiti postojeću problematiku. Ovo nije dobro zato što bi se pristupilo realizaciji bez javne rasprave i mišljenja građana a posebno bez mišljenja i demokratskog stava onih koji tu žive i koji bi bili direktno ugroženi. Zato što se to čini na prečac, preko koljena, dok je mutno, dok nije zaživio zakon? Zato što se naša zajednička dobra prodaju u bescjenje? Zato što, isti ti, zapadni stručnjaci ni ne pomišljaju da grade brane u svojim zemljama, jer je to tamo nemoguće? Zato što bi se od turizma, poljoprivrede, lova, ribolova, gljivarstva, ljekovitog bilja i slično mogla ostvariti daleko veća dobit za zajednicu. Rijeka Soča u Sloveniji je gotovo identična sa Sanom ali ona donese Slovencima godišnji prihod od turizma 2 miliona i 200 000 EUR-a. Oni nikad nebi dozvolili gradnju bilo kakvih vještačkih brana na ovoj rijeci. Zašto nebismo prostudirali kako je to kod njih urađeno? Zašto naša Vlada ne pošalje stručnjake kod njih da vide kako su oni to riješili i to slično počnu primjenjivati i kod nas? Zato što je Zakonom o Životnoj Sredini predviđeno da se pod zaštitu stavi 16% teritorije a trenutno je zaštićeno svega 0,6% Kanjon rijeke Sane je neotkrivena ljepota među rijetkim u Evropi. Upravo takva područja su predviđena da se stave pod zaštitu. Zato što je budućnost Bosne i Hercegovine u razvoju Turizma i proizvodnje hrane. To je istakao u smjernicama i Visoki Predstavnik (nadamo se da će održati riječ). Zato što bi brane ugrozile pitku vodu rijeke Sane a budućnost planete/ sve je izvjesnije / je u pitkoj vodi Razloga i argumeta ima još i još ćemo ih iznositi. Ovim pokrećemo kampanju za zaštitu rijeke Sane u kojoj će svi metodi biti zastupljeni. Svi zainteresovani mogu se uključiti. Mi na Zelenkovcu stojimo Vam an usluzi, za bilo kakvu ideju, akciju, raspravu i slično u vezi ove teme. Zato recimo: NE BRANAMA NA SANI Zato recimo: NE BRANAMA NA VRBASU, NERETVI, DRINI I DRUGIM NAŠIM RIJEKAMA
|